29
Dec

DOGONI

   Posted by: Mika   in MISTERIJE

Mali je pretežno pustinjska zapadnoafrička država. Rijeka Niger prolazi kroz južni dio, a nekoliko planina je na sjevernom dijelu. No zađe li se malo dublje u planine Malija, naći ćemo se u čudu. Astronomija zapadnog svijeta se ne može mjeriti s usmenim predanjem „domorodaca“.

Prave tajne kriju se u krilu plemena Dogon, u planinama Homburi, u centralnom Maliju. Središnje mjesto u religijskim tradicijama ovog plemena je učenje o zvijezdi koja je nevidljiva golim okom – Sirijus B. Robert Temple je posvetio 8 godina rasvjetljavanjem bizarnih informacija plemena Dogon. Temple potvrđuje tezu da već pet tisuća godina (točnije 3200. godine prije nove ere) Dogoni imaju dokaze o posjeti civilizacije iz zvjezdanog sustava Sirijus. Oni tvrde da svoje znanje duguju posjetiteljima sa Sirijusa.

Tradicija Dogona govori o tri zvijezde u ovom sustavu. Sirijus A je vidljiv golim okom na samo 2,6 svjetlosne godine od nas. Za postojanje Sirijusa B se nagađalo zadnjih stotinjak godina. Prve fotografije su dokazale njegovo prisustvo tek od 1970. godine postojanje zvijezde Sirijus C su prvi pretpostavili dvojica francuskih astronoma 1995. godine nakon niza godina istraživanja.

Dogoni nazivaju zvijezdu Sirijus B imenom „Po Tolo“. U prijevodu „po“ znači najmanja sjemenka, a „tolo“ zvijezda. Ovime su opisali veličinu zvijezde. Također tvrde da je to „najteža zvijezda“ i da je „bijela“.. moderna astronomija poznaje klasu zvijezda tzv. Bijelih patuljaka. Njihove osobine su mali masivni i bijeli..

Dogoni tvrde da je umjesto „zemlje“ Po Tolo sagrađen od „sagala“ (čvrste) materije. Riječ je o izvanredno teškom metalu, toliko teškom da ga sva zemaljska bića ne bi mogla podići. Zbilja, klasa „bijelih patuljka“ su izvanredno guste i masivne zvijezde.

Dogoni tvrde da znaju da Po Tolo ima orbitu elipse (potvrđeno prije 30 godina) i da je njen orbitalni period dug 50 godina (procjena današnjih astronoma je 50.04 godine +/- 0.09 godina) i da rotira oko svoje osi (potvrđeno).

Dogoni opisuju i treću zvijezdu koju zovu „Emme Ya“. U prijevodu je riječ o vrste tropske biljke i ženskom biću. Zasada nije odgonetnuto zašto su joj Dogoni dali takvo ime. Postojanje zvijezde Sirijus C još nije službeno potvrđeno. Fotografija nema, ali pretpostavke spomenutih Francuza su da je riječ o „crvenom zvjezdanom patuljku“.

Dogoni tvrde da se u orbiti oko Emme Ya nalazi samo jedan satelit. Naravno, naši aparati su preslabi da registriraju Sirijus C, a pogotovo njegov sićušni satelit.

Dogonska mitologija uključuje 4 kalendara: Sunčev, Mjesečev, Sirijuski i Venerin. Preciznost sva 4 kalendara su potvrđena. Davno u prošlosti bili su svjesni o postojanju 4 Jupiterova mjeseca. Ideja da se zemlja kreće oko Sunca bila im je znana 4500 godina prije Galilea.

Dogoni kažu da im je astronomsko znanje dao NOMMOS. Riječ je o amfibijskim bićima, poslanim na Zemlju sa Sirijusa da pomognu prosperitetu Zemljana. Došli su na zemlju Dogona sa  sjeveroistoka. Kada je njihovo vozilo sletjelo, uz veliku buku, nova „zvijezda“ je viđena na nebu. Ime Nommos kod Dogona znači pripremiti više. Nommos također je zvan i Vladarom vode, Monitorom ili učiteljem. Nomos je više sličio ribolikim nego humanoidnim bićima. Morao je živjeti u vodi. Ta bića su bili duhovni zaštitnici. Legenda kaže da će Nommos u budućnosti opet posjetiti Zemlju, ovaj put u humanoidnom obliku. Tek kasnije će se vratiti u svojoj amfibijskoj formi i „vladat će se iz vode“.

Dogoni sugeriraju da Nommosi imaju svoju bazu u našem solarnom sustavu, koja se kreće u orbiti kao 10. mjesec na jednoj od vanjskih planeta. Pluton ima samo 1 mjesec, Neptun 8 poznatih, oko Urana se kreće 5 pratilaca, saturn ih ima 18 (zadnjeg je otkrio Voyager 1990. godine) Jupiter ih ima 16. kad su u pitanju Saturnovi mjeseci, svi osim jednog imaju površinu izbrazdanu meteorskim kraterima.

Slike Voyagera pokazuju da taj Mjesec poznat kao Enceladus, ima savršeno glatku površinu. Za razliku od ostalih Saturnovih satelita, Enceladus ima retrogradnu orbitu oko matične planete. Spomenuti mjesec ima radijus od oko 160 km. Masa mu je nepoznata, jer se ne zna njegovo sastav. Orbita oko Saturna traje 523 dana. Brod Smith s University of Arizona je, nakon analize Voyagerovih rezultata, zaključio da je ovo nebesko tijelo savršeno okruglo i da ima samo 3% refleksije.

Značaj ove izjave je u tome što da se perfektne nebeske lopte vrlo rijetko sreću, Zemlja nije okrugla. Kao ni naš Mjesec. Kao ni ostale planete Solarnog sustava. A što se tiče refleksije, to samo budi daljnje sumnje da je riječ o umjetnom objektu. Možda uspavanom svemirskom brodu Nommosa. Dogoni su najavili ponovni dolazak Nommosa na Dan ribe. Prva indikacija njihovog dolaska bit će nova zvijezda na nebu, zvijezda desetog mjeseca.

Profesor Griaule je najveći dio svog života posvetio proučavanju tradicije Dogona. Njegova ustrajnost i predanost bile su nagrađene kada su mu 1946. godine, starješine plemena, prepoznavši u njemu istinskog tragača, nakon 15 godina istraživanja, odlučili otkriti i ezoterijske aspekte svoje religije. Za prenositelja svojih tajnih učenja odabrali su slijepog starca Ogotemmelija. Ovaj mudrac je Griauleovom timu istraživača u 33 dana iznio predaje Dogona vezane za stvaranje svemira i povijest ljudskog roda i time izazvao revoluciju u široko prihvaćenom stavu o inferiornoj kulturi Afrikanca i primitivnih naroda uopće.

Griaule i njegovim suradnicima iznesena je iscrpna kozmogonijska slika svijeta Dogona koja u sebi sadrži iznenađujuću razinu astronomskih znanja, posebno kada se uzme u obzir potpuna odsutnost bilo kakvih mjernih instrumenata. Brojna istraživanja među Dogonima otkrila su opsežno poznavanje anatomije i fiziologije, te postojanje sustavne farmakopeje.

Amma, vrhovne biće, postojao je kada još nije bilo svemira, ni prostora, ni vremena. Riječ Amma na dogonskom jeziku znači držati nešto na jednom mjestu, čvrsto stežući. Po riječima Dogona, Amma je bilo nešto kao spiralno kretanje unutar jajeta. Pod utjecajem tog spiralnog kretanja nastalo je najmanje zrnce po. Ono se nalazilo u središtu, okretalo se i lučilo čestice materije sa zvučnom i svjetlosnim djelovanje, ali je samo ipak ostajalo nevidljivo i nečujno. Po, koje se najčešće uspoređuje sa zrnom sirka značajnom ratarskom kulturom Dogona, uzeto je samo simbolično da bi se dao prikaz nastanka materije i samog Boga Amma koji se poistovjećuje s najsitnijom česticom materije.

Dogoni govore o dvije etape stvaranja svemira: prvo – djelovanjem Amme, a drugo – djelovanjem zrnca po. Dio ovog zrnca našao se u kovčegu kojeg je sagradio uskrsli Nommo. Spuštanjem kovčega na Zemlju završeno je stvaranje svijeta, nakon čega se Amma zavukao, poprimivši svoj prvobitni oblik.

Ono što daje naročit pečat iznesenim predajama Dogona jest činjenica da su one postale djelatne, njihove kozmologijske ideje prožele su svakodnevni život u svim njegovim porama, one su se štoviše ukorijenile u njihova vjerovanja i postupke. Odredile su tlocrt sela, izradu hambara koji u sebi nose ideju kovčega, utjecale su na njihove  obrte i složenoj, ali uređenoj osnovi u kojoj ništa nije slučajno.

Dogoni brižljivo njeguju svoje stare tradicije, a najveća zasluga za to pripada instituciji tajnih društava koja je ustvari svojstvena čitavoj tropskoj Africi. Kod Dogona tu ulogu obavlja Ava-Društvo maski,a svaki član društva ima svoju posebnu masku i aktivno sudjeluje u religioznim obredima, naročito u obredu zvanom Sigi. Na toj se svečanosti biraju veliko-dostojnici Društva maski, tzv. Olubaru, koji  polaze posebnu obuku iz tajnog jezika Sigi so i potom postaju nositelji ezoterijske predaje.

Ono što danas izaziva najviše polemike uze predaje Dogona je njihovo poznavanje astronomije. Precizna znanja o zvijezdi Sirijus A, Sigi Tolo i njezinim satelitima Po Tolo ili Sirijus B i Emme ja tolo još uvijek izazivaju nevjericu i preispitivanje izvora tih znanja kod jednog plemena koje je stoljećima živjelo u izolaciji. Prema njihovoj predaji, Sirijus i srodne mu zvijezde čine oslonac temelja svijeta, i predstavljaju unutrašnji Zvjezdani stav koji, prema mišljenju Dogona neposredno sudjeluje u životu i razvoju ljudi na Zemlji. Vanjski zvjezdani sustav sastoji se od udaljenih zvijezda koje manje sudjeluju u ljudskom životu.

Ali njihova se astronomska znanja ne ograničavaju samo na Sirijus. Oni spominju Jupiterove satelite i Saturnov prsten, mada im vanjski planeti, Neptun, Pluton, Uran i Merkur nisu bili poznati. Zanimljivo je da za svaki položaj Venere, na nebeskom svodu imaju poseban naziv. Također spominju i njen satelit, što suvremena znanost nije potvrdila. Poznato im je da se Sunce vrti oko svoje osi, Zemlja se vrti oko sebe i oko Sunca, dok je Mjesec suh i mrtav i okreće se oko zemlje. Nadalje, čini se da Dogoni ne prestaju iznenađivati. Oni razlikuju prividan položaj zvijezda od njihovog stvarnog položaja u prostoru.

Ono što uistinu začuđuje jest činjenica da Siriusov satelit „Po Tolo“ zauzima središnje mjesto u mitologiji Dogona i simbol je cjelokupnog stvaranja. To tim više što je satelit Siriusa vidljiv tek uz pomoć snažnih teleskopa i prvi je put fotografski zabilježene tek 1970 godine. Dogonske predaje govore da je nakon pojave ljudi na Zemlji, Sirijusov satelit, zvijezda Po, neočekivano bljesnula, a zatim se počela postupno gasiti, da bi nakon 240 godina postala potpuno nevidljivom.

Dok Po tolo ima potvrdu u današnjoj znanosti, „Emme ja tolo“ još uvijek ostaje velika nepoznanica. Dogoni tvrde da je nešto već i četiri puta lakša od Po tolo. Zovu je „Malim suncem žena“ Jau nai dagi, i tvrde da i ona ima svoja dva satelita. Nadalje, kažu da predstavlja „posrednika“ između Sirijusa B i Sirijusa A i da ustvari „naredbe“ Siriusa B prenosi Siriusu A.

Pred znanstveni svijet se postavlja pitanje koji je izvor svih tih znanja olubara ? Kako su Dogoni stekli znanje o Siriusovom satelitu, njegovoj boji, periodu kruženja i gustoće njegove materije bez astronomskih instrumenata nama je neobjašnjivo. Nesumnjivo je da su Dogoni tijekom svoje prošlosti doživjeli različite vanjske utjecaje. Nije sasvim isključen ni utjecaj staroegipatske kulture. Postoje razne pretpostavke o “pozajmicama” i utjecajima izvana, manje vjerojatna nagađanja o dovitljivoj preradi učenja koja su prenijeli misionari iz Europe, pa sve do susreta “treće vrste”. Možda odgovor treba ipak potražiti u dogonskoj mitologiji koja je tako vješto utkala astronomska znanja u svoju kozmogoniju. Naime, u njihovoj se mitologiji spominje četvrti Nommo, zvani Ogo, koji je pri stvaranju svijeta zadavao Ammi glavobolje i upuštao se u izlete u prostor, dok nije završio na Zemlji gdje je dobio ime “Blijedi lisac” – Juruga. Zanimljivo je da postoji više mitova o liscu, a jedan crtež prikazuje kako se “Lisac spustio sa zvijezde Po”. Postoji još jedan crtež koji prikazuje Sunce i Sirius spojene krivuljom koja opet obavija svaku od ove dvije zvijezde. Osim silaska Lisca, spominje se Nommoin kovčeg u kojem su se na Zemlju spustili preci Dogona. Prema predaji, kovčeg se prizemljio u noći “digavši u velikom kovitlacu oblak prašine.” Nebeski prostor od “četiri kuta” pretvorio se u zemaljski otvor “od četiri strane”. Iz kovčega je prvi izišao Nommo, a zatim i sva ostala bića. Amma je digao natrag na nebo lanac kojim je pridržavan kovčeg i “zatvorio” nebo. Kao mjesto prizemljenja olubaru spominju jezero Debo, koje se stvara za kišne sezone uz rijeku Niger. Na jednom otočiću tog jezera nalazi se prikaz kovčega medu zvijezdama, izveden u kamenu. Spuštanje kovčega je simbolički prikazano i na pročelju dogonskog hrama.

Izvor dubokih i drevnih znanja mogli bismo možda potražiti u dalekim, iščezlim svjetovima… Dokučiti te izvore olakšalo bi nam razumijevanje i naših vlastitih. Čini se da ćemo mi, ljudi dvadesetog stoljeća, morati preispitati i promijeniti odnos prema starim kulturama, pri čemu nas “primitivni” Dogoni još jednom podsjećaju na varljivu prirodu vanzemaljskog.

 

Tags: , , , , , , , ,

This entry was posted on Wednesday, December 29th, 2010 at 22:58 and is filed under MISTERIJE. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0 feed. You can leave a response, or trackback from your own site.

Leave a reply

You must be logged in to post a comment.